|
|
|
|
DESET ZLATNIH PRAVILA ZA ZANATLIJE
1. Ne počinji zanata na svoju ruku, dok ga nijesi dobro ispekao, dok
se nijesi dobro uvještio i usavršio u svijetu, u dobrim radionicama, jer
će ti se neznanje u ovome ili onome tek poslije pokazati i osvetiće ti
se.
2 . Drži čestit i dobar alat u radionici, jer i narodna poslovica vrlo
dobro kaže: "bez alata nema ni zanata" . Kao što mlin ne može
sa malo vode dobro mljeti, tako ni zanatlija ne može sa slabim ili rđavim
alatom svoje rukotvorine brzo ni vješto izrađivati.
3. Budi učtiv i prijatan prema mušterijama. Učtivost i dobro ponašanje
među ljudima često više doprinosi napretku zanatlije, nego njegove izrađevine.
4. Bolje ti je imati manju ali urednu radionicu, nego veliku i neurednu,
u kojoj rade nepouzdani radnici, bez nadzora. I trgovine, kad se puste
na veliko, bez pravog računa, prije propadnu, nego male, žive i čvrste.
5. Drži po koji dobar list iz tvoje ili srodne struke, da saznaješ, kako
se tvoj zanat u svijetu razvija i unapređuje, pa ćeš i sam, oprezno i
polagano moći u svojoj radionici uvesti koju novu spravu, nov način. itd..
6. Ide li ti posao slabo, traži uzroke tome, pa ih ukloni, ne svaljuj
krivicu na durge i ne zaboravi, da je svako svoje sreće kovač.
7. Kad ti posao dobro pode, ne upuštaj se onda u koje kakva poduzeća,
nego raduj se svome poslu, povećavaj i proširuj svoju radionicu. Mnogi
je valjan zanatlija propao, zato, što se je - kad mu je posao dobro išao
- upustio u razna poduzeća i špekulacije, koje ne razumije, a ovamo je
svoj zlatni posao zanemario i svijet od sebe odbio.
8. Budi tačan u izradi i u rokovima. Mnogi je zanatlija zato odbio od
sebe mušterije, što se svijet već navikao da kod toga i kod toga majstora
nije nikad stvar gotova na ono vrijeme kad je obećao.
9. Plaćaj tačno svoje racune, i ne upuštaj se u velika kupovanja materijala,
sprava, itd. što ti zanat ne može pokriti, u i čem će poslije mrtav novac
ležati, pa i propasti.
10. Udružuj se sa čestitim zanatlijama, svojim drugovima u dobre zanatlijske
zadruge, da materijal zajednički nabavljate, jer ćete dobiti tako i bolje
i jevtinije. Osim toga, imaćeš u zadruzi sa svojim drugovima bratskog
zbora i dogovora, te će ti vrijeme daleko korisnije proći, nego možda
u zagušljivoj i nezdravoj birtiji, gdje se truje i tijelo i duša. 
DESET ZAPOVESTI ŠTEDNJE
čitanka štednje, Beograd, 1927
1. Štedi imovinu i ne troši bez potrebe.
2. Štedi vreme i upotrebljavaj ga za stvaralački rad, odmor neka ti daje
poleta za novo stvaranja.
3. Štedi snagu i ne rasipaj je na odvratna i nedostojna užovanja, upotrebljavaj
snagu samo za koristan cilj, pa pa če ti tvoje štednje biti krunisane uspehom.
4. Štedi razumno i kupuj samo ono što ti zaista treba i što je dobro, štedi
pamentno, najjeftinija roba je najskuplja.
5. Štedi svaku paru, imajuči na umu da 100 para sačinjavaju 1 dinar.
6. Štedi uvek jedan deo prihoda pa ma kako malen bio i čuvaj ga za teža
vremena.
7. Štedi u mladosti, misleči na starost, pa češ biti sačuvan od teških briga
i patnji u starosti.
8. Ulaži novce u štedionicu, ulozi nose kamate, a štedionica ih daje privrednicima
da razviju radnju radi opšteg dobra.
9. Uči na štednju sve koji su ti bliski i za koje odgovaraš, sve one, koji
su ti ravni, ili su niži od tebe
10. Samo štednjom če narod i država doči do blagostanja
KAKO SE UTERUJE DUG
Dug je tim gori što je stariji. Prodavati na vremenski rok zna svako,
ali ne zna svako uterivati. Ko je dobar u novcu dobar je i u ostalom
Benko Kotruljić: O trgovini i savršenom trgovcu, Dubrovnik 1573.
Trgovac se mora boriti da utjera na vreme dug i da ne pusti da on zastari,
jer je u prirodi duga da je tim gori što je stariji, a toga se čuvaj.
Za trgovca je gubljenje vremena isto što i gubljenje novca, pa se s toga
nauči utjerivati, jer prodavati na vrijemenski rok zna svatko, ali ne
zna svatko utjerivati. Tu sposobnost trgovac mora imati i biti u njoj
vješt više negoli u drugima. Ne zaboravi da svakog mjeseca pregledaš knjigu
svojih dužnika pa ih sve popiši na jedan list, koji neka ti služi kao
podsjedtik. Požuruj ih da ti na vrijeme palte izmišljajući sve nove i
nove načine da bi dobio što prije svoje. Ako drugačije nije moguće, ili
mu ga daruj ili se s njim nagodi, pa i ako bude za tebe dug star, za njega
će biti nov. Ne daj da ti knjige zastare, a ti postaneš siromah. Ponekad
i prije istjeka vrijemena isplate duga, jedan, deset ili petnaest dana
prije, svrati k svom dužniku jer nije loše da ga podsetiš i da mu reeš:
"Za nekoliko dana imate mi platiti to i to, učinili bi ste mi veliku
uslugu, da mi platite sada, jer sam velikoj stisci!. Pa iako odbije, kao
što obično rade, ipak ćeš kasnije kad ističe ugovoreni rok, imati pravedniji
i pošteniji razlog da zatražiš svoje slobodnije i vedra čela, a tko plašljivo
pita, deje povoda odbijanju. Nukam i upozoravam trgovce da drže mladiće
sposobne i prikladne za utjerivanje, jer je zgodnije utjerivati preko
momaka, kojima nije sramota da salijeću i gnjave dužnika i da ne odu od
njega dok ne naplate dužni izos, a pri tom ga tisuću puta natjeraju da
pocrveni
Tko hoće biti dobar utjerivač i savršeni trgovac, mora nužno biti dobar
platac. Dobro je poznavao svoje znanje onaj koji je izrekao poslovicu:
"Tko je dobar u novcu, dobar je i u ostalom". Više od ljudi
bilo kojeg drugog znanja, trgovac mora nastojati da postigne ovu pohvalu.
Štaviše, kada je istekao rok, a tvoj vjerovnik ne traži da mu platiš,
poći svakako njemu i plati mu.

POSTOJI SAMO JEDAN GOSPODAR MEĐU LJUDIMA
Diploma kaže da si naučio nešto iz knjiga, što će ti olakšati dalju spremu
u školi života
".. postoji samo jedan gospodar među ljudima. Taj gospodar je
rad i posao, a mi smo sluge toga gospodara. Vara se svaki koji veruje
da se ma kojom spremom postiže gospodstvo: ni jedna školska ni univetzitetska
diploma na svetu ne kaže da ti je suđeno da postaneš gospodin. Ona samo
svedoči da si nešto naučio iz knjiga, što će ti olakšati dalju spremu
u školi života"
|
|
|